- ESB‑OV BLOG
Autocesta koja vodi u budućnost europskih financija
12. ožujka 2026.
Plaćanja i financijska tržišta digitaliziraju se, pa se i centralnobankarski novac mora razvijati. U sklopu inicijativa kao što su Pontes i Appia Eurosustav surađuje s tržišnim sudionicima kako bi se tokenizirane financijske transakcije mogle sigurno namirivati u centralnobankarskom novcu, čime se podupiru inovacije, integracija i financijski suverenitet Europe.
Tehnologija preobražava načine na koje komuniciramo, putujemo, radimo i plaćamo. Kako bi središnje banke zadovoljile potrebe društava kojima služe a koje se mijenjaju, potrebno je promijeniti i način na koji one izdaju novac.
Izdavanje novca među glavnim je aktivnostima središnjih banaka. No većinu novca kojim se služimo u svakodnevnim transakcijama stvorio je privatni sektor, na primjer banka kad financira hipoteku. Taj se privatni oblik novca prihvaća u plaćanjima zbog mogućnosti da ga se bez gubitka vrijednosti pretvori u centralnobankarski novac, koji je najsigurnija imovina i referentna točka koja učvršćuje cijeli sustav. Tim se međudjelovanjem pridonosi stvaranju i održavanju povjerenja.
Centralnobankarski novac ima dva oblika. Za svakodnevna plaćanja imamo gotovinu. Budući da se naši životi u sve većoj mjeri odvijaju na mreži, Eurosustav razvija digitalni euro, digitalni oblik gotovine kao dopunu novčanicama i kovanicama.
Na financijskim tržištima velikih vrijednosti centralnobankarski novac depoziti su koje banke drže kod središnje banke i koji se evidentiraju u njezinim knjigama. Banke se mogu služiti tim depozitima u velikim transakcijama i za namiru međubankovnih plaćanja. Taj je centralnobankarski novac u osnovi današnjih infrastruktura financijskih tržišta velikih vrijednosti.
No i na financijskim tržištima velikih vrijednosti događaju se promjene. Zahvaljujući tokenizaciji i tehnologijama distribuiranog zapisa, moći ćemo prikazati financijsku imovinu, na primjer obveznice, kao digitalni token – jednostavnije rečeno, datoteku – te je učinkovitije prenositi i ažurirati nego danas. Te bi nove tehnologije mogle pridonijeti većim inovacijama, učinkovitosti i integraciji na financijskim tržištima.
Tokenizirana imovina i tehnologije distribuiranog zapisa omogućit će bržu i učinkovitiju namiru transakcija, zbog čega će se smanjiti troškovi obrade i rizici. Cijeli životni ciklus imovine – od trgovanja preko namire do skrbništva – odvijat će na jednoj platformi, koja će biti dostupna 24 sata na dan. Prekogranična aktivnost postat će jednostavnija i jeftinija, pri čemu će troškovi biti niži za sve. Pametni ugovori omogućit će dodatna inovativna rješenja. Osim toga, veća učinkovitost i integracija na financijskim tržištima dovest će do jeftinijeg financiranja realnoga gospodarstva.
Kako bi iskoristili prednosti tih tehnologija, ulagačima će za namiru transakcija biti potrebna sigurna imovina: centralnobankarski novac. Upravo na tome radimo.
Zahvaljujući inicijativi Eurosustava Pontes već ćemo u trećem tromjesečju 2026. moći ponuditi način namire u centralnobankarskom novcu velikih transakcija koje se temelje na tehnologiji distribuiranog zapisa. To ćemo u početku postići povezivanjem svoje financijske okosnice, usluga sustava TARGET, s tim novim platformama koje se temelje na tehnologiji distribuiranog zapisa. Time će se pružiti sigurnost i institucijska vjerodostojnost koje su preduvjet za zamah tokeniziranih financija u Europi. Pri čemu je to tek početak.
Kako bi ulagači u potpunosti iskoristili potencijal tokenizacije i tehnologija distribuiranog zapisa, bit će potrebna izravnija integracija centalnobankarskog novca na tim platformama. Stoga smo ovaj tjedan objavili plan djelovanja za svoju inicijativu Appia.
U sklopu inicijative namjeravamo, zajedno s tržišnim sudionicima, oblikovati europsku financijsku infrastrukturu sljedeće generacije. Time ćemo se voditi u postupnim i kontinuiranim poboljšanjima Pontesa kako bi se razvijao u skladu s Appijom. Istodobno će se tržište usmjeravati prema stvaranju vlastitih rješenja i infrastruktura na način kojim se potiče tržišno natjecanje, integracija i inovacije na europskim financijskim tržištima.
U osnovi svega bit će siguran, tokenizirani centralnobankarski novac u eurima, kojim će se tržištu pružiti sigurnost namire koja mu je potrebna za siguran rast. Tržišni sudionici jasno su rekli da je to potrebno. Za razvoj Appije uspostavit će se široko javno‑privatno partnerstvo. Konačni dizajn bit će rezultat opsežne suradnje u eksperimentiranju, provjerama koncepta i primjeni zajedničkih normi.
Potrebno je razmotriti još nešto. U današnjem svijetu financijska infrastruktura može imati geopolitičke posljedice. Ako Europa ne izgradi vlastite digitalne ceste, postoji opasnost da će se morati oslanjati isključivo na one koje su izgradili drugi. Kako se ne bismo nehotice našli u takvoj situaciji, ne smijemo se opustiti ili zaostajati. Europa raspolaže potrebnom tehnologijom i sredstvima da izbjegne tu ovisnost.
Zahvaljujući Appiji, integrirani europski ekosustav zamijenit će današnje fragmentirane infrastrukture. Njime će se poduprijeti razvoj unije za štednju i ulaganja, pri čemu će euro ostati pouzdano uporište europskog digitalnog gospodarstva.
Promjena je neizbježna, no sami odlučujemo kako ćemo odgovoriti na nju. Inicijativom Appia Europa bira sama oblikovati svoje digitalne financije.
Ovaj je tekst objavljen kao kolumna u medijima država europodručja.
Posjetite ESB‑ov blog i pretplatite se kako biste dobivali obavijesti o novim objavama.
Zanimaju li vas teme povezane s nadzorom banaka, potražite objave na Blogu o nadzoru banaka.