KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 5. veljače 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Na početku želimo čestitati Bugarskoj na ulasku u europodručje 1. siječnja 2026. Želimo srdačnu dobrodošlicu i guverneru središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) Dimitru Radevu u Upravnom vijeću. Članstvo europodručja gotovo se udvostručilo od 1999., što je potvrda privlačnosti jedinstvene valute i trajnih prednosti europske integracije.

Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Naša najnovija procjena ponovno potvrđuje da bi se inflacija trebala stabilizirati na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Gospodarstvo je i nadalje otporno u nepovoljnom globalnom okružju. Rast podupiru niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora, postupna provedba planirane javne potrošnje na obranu i infrastrukturu te poticajni učinci naših prethodnih smanjenja kamatnih stopa. Istodobno su izgledi i nadalje neizvjesni, i to u prvom redu zbog kontinuirane neizvjesnosti povezane s globalnim trgovinskim politikama i geopolitičkih napetosti.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Prema preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata u četvrtom tromjesečju 2025. gospodarska aktivnost porasla je za 0,3 %. Najveći doprinos rastu daju usluge, i to u prvom redu informacijsko-komunikacijski sektor. Sektor prerađivačke industrije pokazao se otpornim unatoč nepovoljnom utjecaju globalne trgovine i geopolitičke neizvjesnosti. Jača zamah u građevinarstvu, čemu među ostalim pridonosi javno ulaganje.

Tržište rada i nadalje podupire dohotke unatoč daljnjem hlađenju potražnje za radnom snagom. Nezaposlenost se smanjila sa 6,3 % u studenome na 6,2 % u prosincu. Rast dohotka od rada i manja stopa štednje kućanstava trebali bi potaknuti osobnu potrošnju. Domaćoj potražnji trebala bi pridonijeti i državna potrošnja na obranu i infrastrukturu. Poslovno ulaganje trebalo bi dodatno ojačati a rezultati anketa upućuju na zaključak da poduzeća sve više ulažu u nove digitalne tehnologije. Vanjsko okružje istodobno je i nadalje nepovoljno zbog viših carina i jačeg eura tijekom prošle godine.

Upravno vijeće naglašava da je potrebno žurno jačati gospodarstvo europodručja i samo europodručje u trenutačnom geopolitičkom okružju. Vladama bi prioriteti trebali biti održive javne financije, strateško ulaganje i strukturne reforme kojima se potiče rast. I nadalje je ključno potpuno iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta. Pritom je prijeko potrebno poticati veću integraciju tržišta kapitala dovršetkom unije za štednju i ulaganja i bankovne unije u skladu s ambicioznim vremenskim rasporedom te brzo donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura.

Inflacija

Inflacija se smanjila s 2,1 % u studenome i 2,0 % u prosincu na 1,7 % u siječnju. Inflacija cijena energije, koja je u studenome iznosila –0,5 % a u prosincu –1,9 %, pala je na –4,1 % a inflacija cijena hrane povećala se s 2,4 % u studenome i 2,5 % u prosincu na 2,7 %. Inflacija bez energije i hrane smanjila se s 2,4 % u studenome i 2,3 % u prosincu na 2,2 %. Inflacija cijena dobara povećala se na 0,4 % a inflacija cijena usluga smanjila se s 3,5 % u studenome i 3,4 % u prosincu na 3,2 %.

Pokazatelji temeljne inflacije uglavnom se nisu mijenjali proteklih mjeseci te su i nadalje u skladu s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. Rast dogovorenih plaća i prospektivni pokazatelji, kao što su ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama, upućuju na daljnje postupno smanjivanje rasta troškova rada. Međutim, i nadalje je neizvjestan doprinos isplata koje nadilaze sastavnicu dogovorenih plaća ukupnom rastu plaća.

Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i nadalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Europodručje se i nadalje nosi s volatilnošću globalnih politika. Ponovno povećanje neizvjesnosti moglo bi nepovoljno utjecati na potražnju. Na potražnju bi nepovoljno moglo utjecati i pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima. Zaoštravanje napetosti u međunarodnoj trgovini moglo bi poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i nadalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te provedbe reformi kojima se potiče produktivnost i uvođenja novih tehnologija u poduzećima europodručja, među ostalim zahvaljujući njihovim pozitivnim učincima na pouzdanje poduzeća i potrošača. Rast bi mogao nadmašiti sadašnja očekivanja i zahvaljujući novim trgovinskim sporazumima i dubljoj integraciji našeg europskog jedinstvenog tržišta.

Inflacijski izgledi i nadalje su neizvjesniji nego inače zbog volatilnosti globalnih politika. Inflacija bi mogla biti niža ako smanjenje potražnje za izvozom europodručja zbog carina nadmaši očekivanja i države s viškom kapaciteta dodatno povećaju izvoz u europodručje. Nadalje, jači euro mogao bi prouzročiti veće smanjenje inflacije od očekivanoga. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti viša u slučaju trajnog porasta cijena energije ili pridonese li veća rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca rastu uvoznih cijena, smanjenju ponude kritičnih sirovina i povećanju ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. U slučaju sporijeg smanjivanja rasta plaća inflacija cijena usluga mogla bi se smanjiti kasnije nego što se sada očekuje. Planirano povećanje potrošnje na obranu i infrastrukturu također bi moglo pridonijeti rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne stope smanjile su se od našeg prethodnog sastanka a zbog napetosti povezanih s globalnom trgovinom i geopolitičkim kretanjima privremeno se povećala volatilnost na financijskim tržištima. Kamatne stope banaka na kredite poduzećima porasle su s 3,5 % u studenome na 3,6 % u prosincu, jednako kao trošak tržišnog dužničkog financiranja. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite ponovno je ostala nepromijenjena i u prosincu je iznosila 3,3 %.

Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima, koja je u listopadu iznosila 2,9 % a u studenome 3,1 %, u prosincu je iznosila 3,0 %. U prosincu je izdavanje korporativnih obveznica poraslo za 3,4 %. Prema rezultatima naše najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, u četvrtom tromjesečju blago je porasla potražnja poduzeća za kreditima, i to posebno za potrebe financiranja zaliha i obrtnog kapitala. Istodobno su se ponovno pooštrili standardi odobravanja kredita poduzećima.

Stopa rasta hipotekarnih kredita, koja je u listopadu iznosila 2,8 % i u studenome 2,9 %, iznosila je 3,0 % pod utjecajem daljnjeg rasta potražnje za kreditima i ublažavanja standarda odobravanja kredita.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.