Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
Christine Lagarde
The President of the European Central Bank
Luis de Guindos
Vice-President of the European Central Bank
  • IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 14. prosinca 2023.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Premda se inflacija u proteklim mjesecima smanjila, vjerojatno će privremeno ponovno porasti u kratkoročnom razdoblju. U najnovijim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje predviđa se da će se inflacija tijekom sljedeće godine postupno smanjivati i da će se našem cilju od 2 % približiti u 2025. Općenito govoreći, stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu ukupne inflacije od 5,4 % u 2023., 2,7 % u 2024., 2,1 % u 2025. i 1,9 % u 2026. U odnosu na makroekonomske projekcije iz rujna revidirane su i smanjene stopa za 2023. i, još više, stopa za 2024.

Premda se temeljna inflacija nastavila smanjivati, domaći cjenovni pritisci i dalje su povećani, u prvom redu zbog snažnog rasta jediničnih troškova rada. Stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu inflacije bez energije i hrane od 5,0 % u 2023., 2,7 % u 2024., 2,3 % u 2025. i 2,1 % u 2026.

Nastavlja se i snažan prijenos naših prethodnih povećanja kamatnih stopa na gospodarstvo. Pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. Stručnjaci Eurosustava očekuju da će gospodarski rast u kratkoročnom razdoblju ostati slab. Očekuje se da će se gospodarstvo potom oporaviti zbog rasta realnih dohodaka u uvjetima pada inflacije i rasta plaća te zbog sve veće inozemne potražnje. Stručnjaci Eurosustava stoga predviđaju da će se gospodarski rast povećati s prosječnih 0,6 % u 2023. na 0,8 % u 2024. i 1,5 % u 2025. i u 2026.

Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

Ključne kamatne stope ESB‑a naš su glavni alat za stajalište monetarne politike. Osim toga, odlučili smo se za sljedeći korak u normalizaciji bilance Eurosustava. Upravno vijeće namjerava u prvoj polovici 2024. i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). U drugoj polovici godine namjerava mjesečno smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Zabilježena je blaga kontrakcija gospodarstva europodručja u trećem tromjesečju, u prvom redu zbog smanjenja zaliha. Pooštreni uvjeti financiranja i slaba inozemna potražnja vjerojatno će u kratkoročnom razdoblju i dalje nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost. Izgledi su posebno slabi za građevinarstvo i prerađivačku industriju, sektore koji su najviše pogođeni visokim kamatnim stopama. Aktivnost bi se u sljedećim mjesecima trebala smiriti i u uslužnom sektoru zbog prelijevanja slabosti industrijske aktivnosti, slabljenja utjecaja ponovnog otvaranja gospodarstva i širenja utjecaja pooštrenja uvjeta financiranja.

Tržište rada i dalje podupire gospodarstvo. Stopa nezaposlenosti iznosila je 6,5 % u listopadu. Zaposlenost je rasla po stopi od 0,2 % u trećem tromjesečju. No slabost gospodarstva istodobno nepovoljno utječe na potražnju za radnicima, pa su poduzeća u proteklim mjesecima oglasila manje slobodnih radnih mjesta. Osim toga, premda više ljudi radi, ukupan broj odrađenih sati blago se smanjio za 0,1 % u trećem tromjesečju.

Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, ključno je da vlade i dalje ukidaju povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za daljnjim pooštravanjem monetarne politike. Fiskalne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti našega gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga. Strukturne reforme i ulaganja kojima se jačaju kapaciteti ponude europodručja, i kojima bi pridonijela puna provedba programa Next Generation EU, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju i istodobno poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju. Stoga je važno brzo postići dogovor o reformi okvira gospodarskog upravljanja EU‑a. Osim toga prijeko je potrebno ubrzati uspostavu unije tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije.

Inflacija

Inflacija se u protekla dva mjeseca smanjivala i u studenome je prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije iznosila 2,4 %. Smanjenje inflacije zabilježeno je u svim skupinama dobara i usluga. Nastavilo se smanjivanje inflacije cijena energije a smanjila se i inflacija cijena hrane, premda je, općenito gledajući, i dalje ostala relativno visoka. Inflacija će ovaj mjesec vjerojatno porasti zbog pozitivnog baznog učinka troškova energije. Očekujemo da će se inflacija u 2024. sporije smanjivati zbog pozitivnih baznih učinaka i postupnog ukidanja fiskalnih mjera za smanjenje posljedica šoka cijena energije.

U protekla dva mjeseca inflacija bez energije i hrane smanjila se za gotovo cijeli postotni bod i u studenome je iznosila 3,6 %. To je smanjenje posljedica poboljšanja uvjeta na strani ponude, slabljenja utjecaja prošlog šoka cijena energije te utjecaja pooštrene monetarne politike na potražnju i moć poduzeća da određuju cijene. Stopa inflacije u skupini dobara pala je na 2,9 % a stopa inflacije u skupini usluga na 4,0 %.

Sve mjere temeljne inflacije smanjile su se u listopadu, ali su domaći cjenovni pritisci bili i dalje povećani, u prvom redu zbog spoja snažnog rasta plaća i slabljenja produktivnosti. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja uglavnom su na razini od oko 2 %, pri čemu je dio tržišnih pokazatelja naknada za inflaciju pao s povišenih razina.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Rast bi mogao biti slabiji budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Na rast u europodručju nepovoljno bi utjecalo i slabije globalno gospodarstvo ili daljnje smanjenje globalne trgovine. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku ključni su izvori geopolitičkog rizika. Povjerenje poduzeća i kućanstava stoga bi moglo oslabjeti. Rast bi mogao biti veći dovede li rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Među pozitivnim su rizicima za inflaciju povećana geopolitička napetost, zbog koje bi mogle porasti cijene energije u kratkoročnom razdoblju, i ekstremni vremenski uvjeti, zbog kojih bi mogle porasti cijene hrane. Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja i u slučaju da inflacijska očekivanja dosegnu razine koje su više od našeg cilja ili u slučaju da rast plaća ili profitnih marži bude veći od očekivanoga. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša, među ostalim zbog nedavnog povećanja geopolitičkih rizika.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope znatno su se smanjile od našeg prethodnog sastanka i niže su od stopa u projekcijama stručnjaka Eurosustava. Naša se restriktivna monetarna politika i dalje snažno prenosi na šire uvjete financiranja. U listopadu su ponovno porasle kamatne stope na kredite: kamatne stope na kredite poduzećima dosegnule su 5,3 % a kamatne stope na hipotekarne kredite 3,9 %.

Više stope na kredite, slaba potražnja za kreditima i pooštreni uvjeti ponude kredita dodatno su oslabili kreditnu aktivnost. Krediti poduzećima smanjili su se po godišnjoj stopi od 0,3 % u listopadu a kreditiranje kućanstava i dalje je bilo slabo te raslo po godišnjoj stopi od 0,6 %. U uvjetima slabijeg kreditiranja i smanjenja bilance Eurosustava nastavio se smanjivati najširi monetarni agregat, M3. U listopadu se smanjio po godišnjoj stopi od 1,0 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke europodručja pokazale su se otpornima, imaju visoke stope kapitala i u protekloj su godini znatno povećale profitabilnost. No izgledi za financijsku stabilnost i dalje su nesigurni u trenutačnom okružju pooštravanja uvjeta financiranja, slabog rasta i geopolitičke napetosti. Do pogoršanja stanja moglo bi doći povećaju li se troškovi financiranja za banke više nego što se to očekuje i bude li otplata kredita otežana većem broju dužnika. No ukupni utjecaj takvog scenarija na gospodarstvo trebao bi biti ograničen ako odgovor financijskih tržišta bude primjeren. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane u sprječavanju financijskih ranjivosti i mjere koje se provode pridonose očuvanju otpornosti financijskog sustava.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljnu razinu. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da bi se postigao taj cilj. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima.

Upravno vijeće namjerava smanjiti portfelj PEPP‑a tijekom druge polovice 2024. te na kraju 2024. obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a.

U svakom slučaju spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije