content here is the anonymously transparent proxied version of ecb.europa.eu   X
Menu

UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 16. srpnja 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Informacije koje su postale dostupne nakon našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom početkom lipnja upućuju na nastavak gospodarske aktivnosti u europodručju, premda je dinamika i dalje znatno slabija od razina zabilježenih prije pandemije koronavirusa (COVID-19), a gospodarski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni. Visokofrekventni i anketni pokazatelji, koji su u travnju pali na najnižu razinu, zabilježili su znatan, premda neujednačen i djelomičan, oporavak u svibnju i lipnju usporedno s kontinuiranim sprječavanjem širenja virusa i povezanim popuštanjem mjera blokade. Stvarni i očekivani gubitci radnih mjesta i prihoda te iznimno povećana neizvjesnost povezana s tijekom pandemije i gospodarskim izgledima istodobno i dalje nepovoljno utječu na osobnu potrošnju i poslovna ulaganja. Na ukupnu inflaciju nepovoljno utječu niže cijene energije. Cjenovni pritisci trebali bi ostati vrlo slabi zbog naglog pada rasta realnog BDP-a i povezanog znatnog povećanja neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

S obzirom na to i dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike radi potpore gospodarskom oporavku i zaštite stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju. Stoga smo odlučili ponovno potvrditi vrlo prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Zadržat ćemo ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

I dalje ćemo provoditi kupnje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.350 mlrd. EUR. Tim se kupnjama pridonosi općenitom ublažavanju monetarne politike, a time i neutraliziranju projiciranog pada inflacije povezanog s pandemijom. Kupnje će se i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To će nam omogućiti da učinkovito otklonimo rizike za nesmetanu transmisiju monetarne politike. Provodit ćemo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP-a dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja lipnja 2021. Reinvestirat ćemo glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a barem do kraja 2022. U svakom slučaju, budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Nastavit će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a. Namjeravamo i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Osim toga, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je u posljednjoj operaciji treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) upotrijebljeni iznos bio vrlo visok, čime se banke podupiru u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Mjerama monetarne politike koje smo poduzeli od početka ožujka pružamo ključnu potporu oporavku gospodarstva europodručja i štitimo stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju. Njima se, prije svega, podupiru likvidnosni uvjeti i uvjeti financiranja u gospodarstvu, pridonosi održavanju priljeva kredita kućanstvima i poduzećima te održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore i u svim jurisdikcijama. U trenutačnom okružju povećane neizvjesnosti i znatne neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta Upravno vijeće istodobno je i dalje potpuno spremno učiniti sve što bude potrebno da, u okviru svojih ovlasti, svim građanima europodručja pomogne da prebrode ovo iznimno teško razdoblje. To ćemo učiniti prije svega tako što ćemo se pobrinuti za prijenos svoje monetarne politike na sve dijelove gospodarstva i u sve jurisdikcije u skladu s našom zadaćom održavanja stabilnosti cijena. Upravno vijeće stoga je i dalje spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Najnoviji podatci i rezultati anketa upućuju na to da se gospodarska aktivnost u svibnju i lipnju znatno poboljšala u odnosu na najniže vrijednosti zabilježene u travnju usporedno s kontinuiranim sprječavanjem širenja virusa i povezanim popuštanjem mjera blokade. Istodobno, ekonomski pokazatelji i dalje su znatno slabiji od razina zabilježenih prije pandemije, oporavak tek počinje i još je neujednačen u različitim sektorima i jurisdikcijama. Očekuje se da se realni BDP europodručja, koji se u prvom tromjesečju 2020. smanjio za 3,6 % u odnosu na prethodno tromjesečje, u drugom tromjesečju, općenito gledajući, nastavio smanjivati, uglavnom u skladu s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2020. Pojavile su se naznake oporavka potrošnje, a došlo je i do znatnog povećanja industrijske proizvodnje. Na osobnu potrošnju istodobno nepovoljno utječu slabi uvjeti na tržištu rada i štednja kućanstava iz opreza. Slabi poslovni izgledi i velika neizvjesnost nepovoljno utječu na ulaganja, a slabost globalnoga gospodarstva slabi inozemnu potražnju za robom i uslugama europodručja.

Očekuje se da će gospodarska aktivnost europodručja ponovno početi rasti u trećem tromjesečju, usporedno s daljnjim popuštanjem mjera za sprječavanje širenja pandemije, pod utjecajem povoljnih uvjeta financiranja, ekspanzivne fiskalne politike i nastavka globalne aktivnosti. Međutim, opća brzina i razmjeri tog ponovnog rasta i dalje su neizvjesni. Opseg kontrakcije i oporavka prvenstveno će ovisiti o trajanju i učinkovitosti mjera za sprječavanje širenja pandemije, o uspješnosti politika u ublažavanju negativnog učinka na prihode i zaposlenost te o mjeri u kojoj su kapaciteti ponude i domaća potražnja trajno pogođeni. Upravno vijeće procjenjuje da će ravnoteža rizika za budući gospodarski rast europodručja i dalje uglavnom biti negativna.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koja je u svibnju iznosila 0,1 %, u lipnju se povećala na 0,3 %, uglavnom zbog toga što je inflacija cijena energije bila manje negativna. Sudeći po trenutačnim cijenama nafte i cijenama naftnih ročnica te uzimajući u obzir privremeno smanjenje stope PDV-a u Njemačkoj, ukupna inflacija vjerojatno će sljedećih mjeseci ponovno padati prije nego što počne rasti početkom 2021. U srednjoročnom razdoblju slabija potražnja stvorit će pritisak na snižavanje inflacije, koji će samo djelomično neutralizirati pritisci na njezin rast povezani s ograničenjem na strani ponude. Premda tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja kontinuirano rastu u odnosu na najniže zabilježene razine na kojima su bili sredinom ožujka, njihove su razine uglavnom i dalje niske. Unatoč padu anketnih pokazatelja inflacijskih očekivanja od početka pandemije, dugoročnija očekivanja manje su pogođena od kratkoročnih i srednjoročnih.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) povećao se s 8,2 % u travnju na 8,9 % u svibnju 2020. Njegov snažni rast posljedica je odobravanja bankovnih kredita, koje i dalje u velikoj mjeri potiče akutna potreba gospodarstva za likvidnošću. Osim toga, velika gospodarska neizvjesnost uzrokuje zaokret prema držanju novca kao mjeri opreza. U takvom okružju najuži monetarni agregat (M1), koji obuhvaća najlikvidnije oblike novca, i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Kretanja kredita privatnom sektoru i dalje ovise o utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima, koja je u travnju iznosila 6,6 %, nastavila se povećavati i iznosila je 7,3 % u svibnju 2020., što je posljedica potrebe poduzeća za financiranjem tekućih izdataka i obrtnog kapitala u uvjetima u kojima su prihodi i dalje slabi. S druge strane, godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u svibnju je bila nepromijenjena i iznosila je 3,0 %, nakon što je dva uzastopna mjeseca padala zbog kontinuiranog ograničenja potrošnje.

Rezultati ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za drugo tromjesečje 2020. pružaju više informacija o tim kretanjima. Kada je riječ o poduzećima, pandemija i dalje snažno utječe na rast potražnje za kreditima, uglavnom zbog žurne potrebe za likvidnošću, dok su se potrebe za financiranjem radi investicija u dugotrajnu imovinu smanjile. Standardi odobravanja kredita poduzećima uglavnom su nepromijenjeni. Učinak pogoršanja gospodarskih izgleda i povezanog smanjenja kreditne sposobnosti poduzeća na pooštravanje tih standarda uglavnom je neutraliziran učinkom ublažavanja mjera monetarne politike, i to osobito mjera ESB-a za podupiranje likvidnosti i državnih jamstava za kredite. Banke, međutim, očekuju neto pooštravanje standarda odobravanja kredita poduzećima, djelomično i zbog očekivanog ukidanja programa državnih jamstava. Kada je riječ o kreditima kućanstvima, standardi odobravanja kredita pooštreni su, što je prije svega posljedica smanjenja dohotka i pogoršanja izgleda za zapošljavanje u uvjetima pandemije.

Općenito gledano, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije, i dalje će olakšavati pristup financiranju, među ostalim, za one koji su najviše pogođeni posljedicama pandemije.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju trebale bi biti u što većoj mjeri ciljane i privremene. U vezi s tim, tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće u obliku paketa vrijednog 540 mlrd. EUR važna su financijska pomoć. Upravno vijeće istodobno poziva na daljnje snažne i pravodobne mjere da bismo se pripremili i poduprli oporavak. Stoga odlučno pozdravljamo prijedlog Europske komisije za stvaranje instrumenta »Next Generation EU«, kojim bi se pomoglo regijama i sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom, osnažilo jedinstveno tržište i omogućio trajan, uspješan oporavak. Važno je da se europski čelnici što prije usuglase o ambicioznom paketu mjera.

Da bi mehanizam Europske unije za oporavak i otpornost ostvario puni potencijal, treba biti čvrsto utemeljen na pouzdanim strukturnim politikama koje će se stvarati i provoditi na nacionalnoj razini. Dobro oblikovane strukturne politike mogle bi pridonijeti bržem, snažnijem i ujednačenijem oporavku od krize te time poduprijeti učinkovitost monetarne politike u europodručju. Ciljane strukturne politike osobito su važne za preporod naših gospodarstava, pri čemu se treba usredotočiti na ubrzavanje ulaganja u prioritetna područja kao što su područja zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije