EUR-Lex Pristup zakonodavstvu Europske unije

Natrag na početnu stranicu EUR-Lex-a

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

Dokument 32014O0043

Smjernica (EU) 2015/571 Europske središnje banke od 6. studenoga 2014. o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2014/43)

SL L 93, 9.4.2015., str. 82–102 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Pravni status dokumenta Više nije na snazi, Datum isteka: 31/01/2022; stavljeno izvan snage 32021O0835

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2015/571/oj

9.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 93/82


SMJERNICA (EU) 2015/571 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 6. studenoga 2014.

o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2014/43)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (2),

uzimajući u obzir Smjernicu ESB/2010/20 od 11. studenoga 2010. o pravnom okviru za računovodstveno i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (3),

budući da:

(1)

Potrebno je ažurirati sastavljanje statistike o izdavanju vrijednosnih papira kako bi se uzela u obzir ažuriranja Europskog sustava računa 2010., i započelo sastavljanje statistike o izdavanju vrijednosnih papira od strane financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (FVC) unutar tog okvira.

(2)

Također je potrebno izmijeniti izvještajne zahtjeve za platne transakcije koje uključuju nemonetarne financijske institucije utvrđene u Smjernici ESB/2014/15 (4), čime se osigurava odgovarajuće izvješćivanje o određenim domaćim platnim instrumentima i uslugama koji nisu izričito navedeni ili obuhvaćeni Direktivom 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5),

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene Priloga II. Smjernici ESB/2014/15

Prilog II. Smjernici ESB/2014/15 mijenja se kako slijedi:

1.

Dio 12. zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Smjernici.

2.

U dijelu 16. tablica 3. zamjenjuje se sljedećim:

 

„Poslano

Primljeno

Bilješke

Broj transakcija

Vrijednost transakcija

Broj transakcija

Vrijednost transakcija

Transakcije prema vrsti platnog instrumenta

Kreditni transferi

Inicirano u elektroničkom obliku

od toga:

 

 

 

 

Inicirano na osnovi jednokratnog plaćanja

 

 

 

 

od toga:

 

 

 

 

Elektroničko plaćanje na temelju online bankarstva

Geo 1

Geo 1

Odobrenje računa pomoću jednostavnoga knjiženja

Geo 0

Geo 0

Terećenje računa pomoću jednostavnoga knjiženja

Geo 0

Geo 0

 

 

 

Novčane pošiljke

Geo 3

Geo 3

Geo 2

Geo 2

Transakcije putem telekomunikacijskih, digitalnih ili IT uređaja

Geo 1

Geo 1

Geo 2

Geo 2

Druge usluge (nisu uključene u Direktivu o platnim uslugama)

Geo 4

Geo 4

—”

3.

U dijelu 16. dodaje se sljedeća definicija:

Druge usluge (nisu uključene u Direktivu o platnim uslugama) – usluge u vezi s plaćanjem koje nisu usluge utvrđene člankom 4. stavkom 3. Direktive 2007/64/EZ.”

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.

2.   Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s Prilogom ovoj Smjernici i primjenjuju ga od datuma njezinog donošenja.

3.   Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s člankom 1. stavkom 2. ove Smjernice i primijenile ga od 1. siječnja 2015.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 6. studenoga 2014.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2)  SL L 372, 31.12.1986., str. 1.

(3)  SL L 35, 9.2.2011., str. 31.

(4)  Smjernica ESB/2014/15 od 4. travnja 2014. o monetarnoj i financijskoj statistici (SL L 340, 26.11.2014., str. 1.).

(5)  Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ (SL L 319, 5.12.2007., str. 1.).


PRILOG

„DIO 12.

Statistika izdanja vrijednosnih papira

Odjeljak 1.: Uvod

Statistički podaci o izdanim vrijednosnim papirima za europodručje sadržavaju dva glavna agregata:

sva izdanja rezidenata europodručja u bilo kojoj valuti, i

sva izdanja u svijetu u eurima, i domaća i međunarodna.

Glavna se razlika mora napraviti na temelju rezidentnosti izdavatelja, pri čemu nacionalne središnje banke Eurosustava zajednički pokrivaju sva izdanja rezidenata europodručja (1). Banka za međunarodne namire (BIS) izvješćuje o izdanjima ‚ostatka svijeta’ (RoW) koji se odnosi na sve nerezidente europodručja (uključujući međunarodne organizacije koje nisu rezidenti europodručja).

U sljedećoj tablici sažeto su prikazani izvještajni zahtjevi.

 

Izdanja vrijednosnih papira

Prema rezidentima europodručja

(svaki NSB izvješćuje o svojim domaćim rezidentima)

Rezidenti iz ostatka svijeta

(BIS/NSB)

Države članice izvan europodručja

Ostale zemlje

U euru/nacionalnim nominacijama

Blok A

Blok B

U ostalim valutama  (2)

Blok C

Blok D

Nije obvezno

Odjeljak 2.: Izvještajni zahtjevi

Tablica 1.

Blok A izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja (4)

 

A1

A2

A3

A4

1.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI  (3)

Ukupno

S1

S68

S135

S202

ESB/NSB

S2

S69

S136

S203

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S3

S70

S137

S204

Ostali financijski posrednici

S4

S71

S138

S205

Od čega financijsko društvo posebne namjene (FVC)

S5

S72

S139

S206

Pomoćne financijske institucije

S6

S73

S140

S207

Vlastite financijske institucije

S7

S74

S141

S208

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S8

S75

S142

S209

Nefinancijska društva

S9

S76

S143

S210

Središnja država

S10

S77

S144

S211

Regionalna i lokalna država

S11

S78

S145

S212

Fondovi socijalne sigurnosti

S12

S79

S146

S213

 

 

 

 

 

2.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI  (3)

Ukupno

S13

S80

S147

S214

ESB/NSB

S14

S81

S148

S215

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S15

S82

S149

S216

Ostali financijski posrednici

S16

S83

S150

S217

Od čega FVC

S17

S84

S151

S218

Pomoćne financijske institucije

S18

S85

S152

S219

Vlastite financijske institucije

S19

S86

S153

S220

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S20

S87

S154

S221

Nefinancijska društva

S21

S88

S155

S222

Središnja država

S22

S89

S156

S223

Regionalna i lokalna država

S23

S90

S157

S224

Fondovi socijalne sigurnosti

S24

S91

S158

S225

 

 

 

 

 

2.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S25

S92

S159

S226

ESB/NSB

S26

S93

S160

S227

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S27

S94

S161

S228

Ostali financijski posrednici

S28

S95

S162

S229

Od čega FVC

S29

S96

S163

S230

Pomoćne financijske institucije

S30

S97

S164

S231

Vlastite financijske institucije

S31

S98

S165

S232

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S32

S99

S166

S233

Nefinancijska društva

S33

S100

S167

S234

Središnja država

S34

S101

S168

S235

Regionalna i lokalna država

S35

S102

S169

S236

Fondovi socijalne sigurnosti

S36

S103

S170

S237

 

 

 

 

 

2.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S37

S104

S171

S238

ESB/NSB

S38

S105

S172

S239

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S39

S106

S173

S240

Ostali financijski posrednici

S40

S107

S174

S241

Od čega FVC

S41

S108

S175

S242

Pomoćne financijske institucije

S42

S109

S176

S243

Vlastite financijske institucije

S43

S110

S177

S244

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S44

S111

S178

S245

Nefinancijska društva

S45

S112

S179

S246

Središnja država

S46

S113

S180

S247

Regionalna i lokalna država

S47

S114

S181

S248

Fondovi socijalne sigurnosti

S48

S115

S182

S249

 

 

 

 

 

2.3.   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S49

S116

S183

S250

ESB/NSB

S50

S117

S184

S251

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S51

S118

S185

S252

Ostali financijski posrednici

S52

S119

S186

S253

Od čega FVC

S53

S120

S187

S254

Pomoćne financijske institucije

S54

S121

S188

S255

Vlastite financijske institucije

S55

S122

S189

S256

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S56

S123

S190

S257

Nefinancijska društva

S57

S124

S191

S258

Središnja država

S58

S125

S192

S259

Regionalna i lokalna država

S59

S126

S193

S260

Fondovi socijalne sigurnosti

S60

S127

S194

S261

 

 

 

 

 

3.   UVRŠTENE DIONICE  (5)

Ukupno

S61

S128

S195

S262

ESB/nacionalne središnje banke

S62

S129

S196

S263

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S63

S130

S197

S264

Ostali financijski posrednici

S64

S131

S198

S265

Pomoćne financijske institucije

S65

S132

S199

S266

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S66

S133

S200

S267

Nefinancijska društva

S67

S134

S201

S268

 

 

 

 

 


Tablica 2.

Blok C izvještajni obrazac za nacionalne središnje banke

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//DRUGE VALUTE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja

 

C1

C2

C3

C4

4.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S269

S335

S401

S467

ESB/NSB

S270

S336

S402

S468

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S271

S337

S403

S469

Ostali financijski posrednici

S272

S338

S404

S470

Od čega FVC

S273

S339

S405

S471

Pomoćne financijske institucije

S274

S340

S406

S472

Vlastite financijske institucije

S275

S341

S407

S473

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S276

S342

S408

S474

Nefinancijska društva

S277

S343

S409

S475

Središnja država

S278

S344

S410

S476

Regionalna i lokalna država

S279

S345

S411

S477

Fondovi socijalne sigurnosti

S280

S346

S412

S478

 

 

 

 

 

5.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S281

S347

S413

S479

ESB/NSB

S282

S348

S414

S480

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S283

S349

S415

S481

Ostali financijski posrednici

S284

S350

S416

S482

Od čega FVC

S285

S351

S417

S483

Pomoćne financijske institucije

S286

S352

S418

S484

Vlastite financijske institucije

S287

S353

S419

S485

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S288

S354

S420

S486

Nefinancijska društva

S289

S355

S421

S487

Središnja država

S290

S356

S422

S488

Regionalna i lokalna država

S291

S357

S423

S489

Fondovi socijalne sigurnosti

S292

S358

S424

S490

 

 

 

 

 

5.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S293

S359

S425

S491

ESB/NSB

S294

S360

S426

S492

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S295

S361

S427

S493

Ostali financijski posrednici

S296

S362

S428

S494

Od čega FVC

S297

S363

S429

S495

Pomoćne financijske institucije

S298

S364

S430

S496

Vlastite financijske institucije

S299

S365

S431

S497

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S300

S366

S432

S498

Nefinancijska društva

S301

S367

S433

S499

Središnja država

S302

S368

S434

S500

Regionalna i lokalna država

S303

S369

S435

S501

Fondovi socijalne sigurnosti

S304

S370

S436

S502

 

 

 

 

 

5.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S305

S371

S437

S503

ESB/NSB

S306

S372

S438

S504

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S307

S373

S439

S505

Ostali financijski posrednici

S308

S374

S440

S506

Od čega FVC

S309

S375

S441

S507

Pomoćne financijske institucije

S310

S376

S442

S508

Vlastite financijske institucije

S311

S377

S443

S509

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S312

S378

S444

S510

Nefinancijska društva

S313

S379

S445

S511

Središnja država

S314

S380

S446

S512

Regionalna i lokalna država

S315

S381

S447

S513

Fondovi socijalne sigurnosti

S316

S382

S448

S514

 

 

 

 

 

5.3.   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S317

S383

S449

S515

ESB/NSB

S318

S384

S450

S516

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S319

S385

S451

S517

Ostali financijski posrednici

S320

S386

S452

S518

Od čega FVC

S321

S387

S453

S519

Pomoćne financijske institucije

S322

S388

S454

S520

Vlastite financijske institucije

S323

S389

S455

S521

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S324

S390

S456

S522

Nefinancijska društva

S325

S391

S457

S523

Središnja država

S326

S392

S458

S524

Regionalna i lokalna država

S327

S393

S459

S525

Fondovi socijalne sigurnosti

S328

S394

S460

S526

 

 

 

 

 

6.   UVRŠTENE DIONICE

Ukupno

S329

S395

S461

S527

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S330

S396

S462

S528

Ostali financijski posrednici

S331

S397

S463

S529

Pomoćne financijske institucije

S332

S398

S464

S530

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S333

S399

S465

S531

Nefinancijska društva

S334

S400

S466

S532


Tablica 3.

Blok A izvještajni obrasci za bilješke za nacionalne središnje banke

 

DOMAĆI REZIDENTNI IZDAVATELJI//NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

Neto izdanja

 

A1

A2

A3

A4

6.   UVRŠTENE DIONICE

Vlastite financijske institucije

S533

S544

S555

S566

 

 

 

 

 

7.   NEUVRŠTENE DIONICE

Ukupno

S534

S545

S556

S567

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S535

S546

S557

S568

Ostali financijski posrednici

S536

S547

S558

S569

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S537

S548

S559

S570

Nefinancijska društva

S538

S549

S560

S571

 

 

 

 

 

8.   OSTALI VLASNIČKI UDJELI

Ukupno

S539

S550

S561

S572

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S540

S551

S562

S573

Ostali financijski posrednici

S541

S552

S563

S574

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S542

S553

S564

S575

Nefinancijska društva

S543

S554

S565

S576

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.   Rezidentnost izdavatelja

Izdanja društava kćeri u vlasništvu nerezidenata države izvjestiteljice koji posluju na gospodarskom području države izvjestiteljice moraju biti razvrstana kao izdanja rezidentnih jedinica države izvjestiteljice.

Izdanja glavnih ureda koji se nalaze na gospodarskom području države izvjestiteljice koji posluju na međunarodnoj razini također se smatraju izdanjima rezidentnih jedinica. Izdanja glavnih ureda ili društava kćeri koja se nalaze izvan gospodarskog područja države izvjestiteljice, no u vlasništvu su rezidenata države izvjestiteljice, smatraju se izdanjima nerezidenata. Na primjer, za izdanja Volkswagen Brazil smatra se da su ih provele jedinice koje su rezidentne u Brazilu, a ne na području države izvjestiteljice. Ako društvu nedostaje fizički element, njegova se rezidentnost određuje s obzirom na gospodarsko područje prema čijim je propisima društvo osnovano ili upisano (6).

Da bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi, izvješćivanje o izdanjima subjekata posebne namjene potrebno je provoditi dvostrano, uključujući izvjestitelje kojih se to tiče. Nacionalne središnje banke, a ne BIS, moraju izvješćivati o izdanjima subjekata posebne namjene koji ispunjavaju kriterije rezidentnosti iz ESA 2010 i razvrstavaju se kao rezidenti europodručja.

2.   Sektorska raščlamba izdavatelja

Izdanja je potrebno razvrstavati prema sektoru koji preuzima obvezu za izdane vrijednosne papire. Sektorsko razvrstavanje obuhvaća sljedećih dvanaest vrsta izdavatelja:

ESB/nacionalne središnje banke,

ostale monetarne financijske institucije,

ostali financijski posrednici,

od kojih financijska društva posebne namjene (FVC) koja se bave sekuritizacijom,

pomoćne financijske institucije,

vlastite financijske institucije,

osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (7),

nefinancijska društva,

središnja država,

regionalna i lokalna država,

fondovi socijalne sigurnosti,

međunarodne institucije.

Vrijednosni papiri koji se izdaju preko subjekata posebne namjene kod kojih konačnu obvezu za izdanje preuzima matično društvo, a ne subjekt posebne namjene, moraju biti dodijeljeni matičnom društvu, a ne subjektu posebne namjene. Na primjer, izdanja subjekta posebne namjene ‚AJAX Electronics’, nefinancijskog društva koje se nalazi u državi europodručja ‚Država A’, trebala bi biti raspoređena u sektor nefinancijskih društava i o njima bi trebala izvješćivati Država A. Međutim, subjekt posebne namjene i njegovo matično društvo moraju se nalaziti u istoj državi. Stoga, ako matično društvo nije rezident države izvjestiteljice, subjekt posebne namjene mora se tretirati kao fiktivni rezident države izvjestiteljice, a sektor izdanja mora biti usklađen s gospodarskom funkcijom subjekta posebne namjene. Na primjer, kada bi ‚ACME Motors’ bilo nefinancijsko društvo rezidentno u Japanu koje proizvodi automobile, a ‚ACME Motor Finance’ društvo kćer rezidentno u državi europodručja ‚Država B’, izdanja ACME Motor Finance trebala bi biti dodijeljena vlastitim financijskim institucijama Države B jer matično društvo ACME Motors nije rezidentno u istoj državi. Jedinu iznimku od navedenog predstavlja slučaj subjekata posebne namjene koji su u vlasništvu države, u kojem slučaju se vrijednosni papir evidentira kao izdan od strane države koja je država matičnog društva (8).

Javno društvo koje se privatizira izdavanjem uvrštenih dionica mora biti razvrstano u sektor nefinancijskih društava. Slično tome, javna kreditna institucija (KI) koja je privatizirana mora biti razvrstana u sektor monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka. Izdanja kućanstava ili neprofitnih institucija koje služe kućanstvima moraju biti razvrstana kao izdanja nefinancijskih društava.

3.   Ročnost izdanja

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće od godinu dana ili manje, čak i ako su izdani u sklopu dugoročnijih instrumenata.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri obuhvaćaju vrijednosne papire koji imaju prvobitno dospijeće dulje od godinu dana. Izdanja s izbornim datumima dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana te izdanja s neodređenim datumima dospijeća razvrstavaju se kao dugoročni.

Nije potrebno razdijeliti dvogodišnje dospijeće kao što je to u statistici bilance monetarnih financijskih institucija.

4.   Razvrstavanje dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira prema kamatnoj stopi

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri dijele se na:

 

Dužničke vrijednosne papire s nepromjenjivom kamatnom stopom, odnosno dužničke vrijednosne papire koji se izdaju i otkupljuju po nominalnoj vrijednosti i dužničke vrijednosne papire izdane uz diskont ili premiju prema njihovoj nominalnoj vrijednosti.

 

Dužničke vrijednosne papire s promjenjivom kamatnom stopom, odnosno dužničke vrijednosne papire kod kojih su kuponska stopa i/ili odnosna glavnica vezani uz opći indeks cijena za robu i usluge (kao što je indeks potrošačkih cijena), kamatnu stopu ili cijenu imovine, što ima za posljedicu promjenjivu nominalnu isplatu kupona za vrijeme razdoblja trajanja izdanja. Za potrebe statistike izdanja vrijednosnih papira, dužnički vrijednosni papiri s mješovitom kamatnom stopom razvrstavaju se kao promjenjiva kamatna stopa (9).

 

Obveznice bez kupona izdane uz diskont, odnosno instrumenti bez plaćanja kamata, koji su izdani uz značajan diskont s obzirom na nominalnu vrijednost. Većina diskonta jest ekvivalent kamati obračunatoj tijekom vijeka trajanja obveznice.

5.   Razvrstavanje izdanja

Izdanja se analiziraju u okviru dvije široke skupine: (a) dužnički vrijednosni papiri (10), i (b) uvrštene dionice (11). Vrijednosni papiri izdani putem privatnih plasmana zatvorenom krugu investitora obuhvaćeni su u najvećoj mogućoj mjeri. Vrijednosni papiri novčanog tržišta uključeni su, bez razlike, u sklopu dužničkih vrijednosnih papira. Neuvrštene dionice (12) i ostali vlasnički udjeli (13) mogu se iskazati na dobrovoljnoj osnovi kao dvije zasebne bilješke. Dionice/udjeli koje izdaju novčani fondovi i ostali investicijski fondovi isključeni su.

U nastavku je naveden nepotpun popis instrumenata obuhvaćenih u statistici izdanja vrijednosnih papira:

(a)

Dužnički vrijednosni papiri

i.

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

Uključeni su barem sljedeći instrumenti.

Blagajnički zapisi i drugi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaje opća država.

Prenosivi kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaju financijska i nefinancijska društva. Različiti pojmovi koriste se za takve vrijednosne papire uključujući komercijalni zapisi, trgovinske mjenice, vlastite mjenice, robne mjenice, trasirane mjenice i certifikati o depozitu.

Kratkoročni vrijednosni papiri koji se izdaju u sklopu dugoročnih aranžmana pokroviteljstva u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira.

Bankarski akcepti.

ii.

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

Za ilustraciju, uključeni su barem sljedeći instrumenti.

Obveznice na donositelja.

Podređene obveznice.

Obveznice s izbornim datumom dospijeća, od kojih posljednji dospijeva za više od godinu dana.

Obveznice bez datuma ili obveznice bez dospijeća.

Zapisi s promjenjivom kamatnom stopom.

Konvertibilne obveznice.

Pokrivene obveznice.

Indeksirani vrijednosni papiri kod kojih je vrijednost glavnice vezana uz indeks cijena, cijenu robe ili tečajni indeks.

Obveznice s velikim diskontom, s malom isplatom kupona, a koje se izdaju uz diskont s obzirom na nazivnu vrijednost.

Obveznice bez kupona.

Euroobveznice.

Globalne obveznice.

Obveznice privatnog izdanja.

Vrijednosni papiri koji proizlaze iz konverzije kredita.

Krediti koji su stvarno postali prenosivi.

Zadužnice i dužnički vrijednosni papiri koji su zamjenjivi za dionice, bilo dionice društva izdavatelja ili dionice drugog društva, sve dok nisu zamijenjeni. Ako ih je moguće odvojiti od odnosne obveznice, isključuje se opcija zamjene, koja se smatra izvedenim financijskim instrumentom.

Dionice ili udjeli koji donose fiksni prinos, ali ne osiguravaju sudjelovanje u raspodjeli preostale vrijednosti nakon prestanka društva, uključujući povlaštene dionice koje daju pravo na fiksnu dividendu, no ne osiguravaju udio u dobiti.

Financijska imovina koja se izdaje kao dio sekuritizacije kredita, hipoteka, duga po kreditnim karticama, potraživanja i ostale imovine.

Isključuju se sljedeći instrumenti:

transakcije vrijednosnim papirima, kao dio repo ugovora,

izdanja neprenosivih vrijednosnih papira,

neprenosivi krediti.

(b)

Uvrštene dionice

Uvrštene dionice uključuju sljedeće.

Udjele u kapitalu koje izdaju društva s ograničenom odgovornošću.

Otkupljene dionice u društvima s ograničenom odgovornošću.

Dionice koje nose dividendu, a koje je izdalo društvo s ograničenom odgovornošću.

Povlaštene ili preferencijalne dionice ili udjele koji osiguravaju udio u raspodjeli preostale vrijednosti pri likvidaciji društva. Oni mogu biti uvršteni ili ne biti uvršteni na priznatoj burzi.

Plasmane zatvorenom krugu investitora, ako je to moguće.

Ako je društvo privatizirano i država je zadržala dio dionica privatiziranog društva, no preostali dio dionica kotira na uređenom tržištu, cjelokupna vrijednost kapitala društva evidentira se u okviru neotplaćenog iznosa uvrštenih dionica, s obzirom na to da je potencijalno moguće svim dionicama trgovati u bilo koje vrijeme po tržišnoj vrijednosti. Isto vrijedi i ako se dio dionica proda velikim investitorima, a samo se preostalim dijelom trguje na burzi (free float).

Uvrštene dionice isključuju:

dionice koje su bile ponuđene na prodaju pri izdanju, no nisu bile preuzete,

zadužnice i kredite koji su zamjenjivi za dionice, koji se uključuju samo kada budu zamijenjeni za dionice,

vlasnički kapital člana društva koji neograničeno odgovara u društvima osoba,

državne investicije u kapital međunarodnih organizacija koje su osnovane kao društva s dioničkim kapitalom,

izdanja dionica koje nose bonus (issue of bonus shares) samo u vrijeme izdavanja i izdanja podijeljenih dionica (split share issue); dionice koje nose bonus i podijeljene dionice se, međutim bez razlike, uključuju u ukupna stanja uvrštenih dionica.

6.   Valuta izdanja

Obveznice s dvostrukom valutom moraju biti razvrstane prema nominaciji obveznice. Obveznice s dvostrukom valutom definiraju se kao obveznice za koje je predviđeno da se otkupljuju ili kupon isplaćuje u različitoj valuti od one u kojoj je nominirana obveznica. Ako se izdaje globalna obveznica u više od jedne valute, svaki dio mora se iskazati kao zasebno izdanje, prema valuti izdanja. Ako su izdanja nominirana u dvije valute, na primjer 70 % u eurima i 30 % u američkim dolarima, relevantne sastavnice izdanja moraju biti iskazane zasebno, ako je to moguće, prema valuti nominacije obveznice. Tako, u danom primjeru 70 % izdanja mora biti iskazano kao izdanja u eurima/nacionalnim apoenima (14), a 30 % kao izdanja u drugim valutama. Ako nije moguće zasebno utvrditi valutne komponente izdanja, stvarna raščlamba koju izrađuje izvještajna zemlja mora biti navedena u nacionalnim pojašnjenjima.

7.   Vrijeme iskazivanja izdanja

Smatra se da je izdanje nastalo u trenutku kada izdavatelj primi plaćanje, a ne kada sindikat preuzme obvezu.

8.   Usklađivanje stanja i tokova

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati informacije o neotplaćenim iznosima, bruto izdanjima, otkupima i neto izdanjima kratkoročnih i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i o uvrštenim dionicama.

Sljedeća tablica prikazuje poveznicu između stanja (odnosno neotplaćenih iznosa) i tokova (odnosno bruto izdanja, otkupa i neto izdanja). U praksi, poveznica je složenija zbog promjena u vrednovanju cijena i tečajeva, reinvestiranih (tj. obračunatih) kamata, reklasifikacija, revizija i drugih usklađivanja.

i.

Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja

Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja

+

Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja

Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja

+

Reklasifikacije i ostale promjene

ii.

Neotplaćena izdanja na kraju izvještajnog razdoblja

Neotplaćena izdanja na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja

+

Neto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja

 

 

+

Reklasifikacije i ostale promjene

(a)   Bruto izdanja

Bruto izdanja tijekom izvještajnog razdoblja moraju uključivati sva izdanja dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica u kojima izdavatelj prodaje novonastale vrijednosne papire za gotovinu. Ona se odnose na redovni nastanak novih instrumenata. Trenutak kada se izdanja zaključuju određen je kao trenutak kada se obavlja plaćanje; iskazivanje izdanja mora stoga odražavati što je moguće točnije vrijeme plaćanja za odnosno izdanje.

Za uvrštene dionice, bruto izdanja obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu od strane društava koja su prvi put uvrštena na burzu, uključujući novoosnovana društva ili privatna društva koja postaju javna društva. Bruto izdanja također obuhvaćaju novonastale dionice koje se izdaju za gotovinu tijekom privatizacije javnih društava kada su dionice društva uvrštena na burzu. Izdavanje bonusnih dionica mora biti isključeno (15). Bruto izdanja ne smiju se iskazati ako društvo samo kotira na burzi i ne prikuplja se novi kapital.

Razmjena ili prijenos postojećih vrijednosnih papira tijekom preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja nisu obuhvaćeni (16) u sklopu iskazanih bruto izdanja ili otkupa, osim novih instrumenata koje rezidentni subjekti europodručja stvaraju i izdaju za gotovinu.

Izdanja vrijednosnih papira koje je kasnije moguće zamijeniti za druge instrumente potrebno je iskazati kao izdanja u kategoriji njihovog prvog instrumenta; pri zamjeni oni se evidentiraju kao otkupljeni iz kategorije tog instrumenata u istom iznosu, a zatim se tretiraju kao bruto izdanja u novoj kategoriji (17).

(b)   Otkupi

Otkupi tijekom izvještajnog razdoblja obuhvaćaju sve ponovne kupnje dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica od strane izdavatelja, u kojima investitor prima gotovinu za vrijednosne papire. Otkupi se odnose na redovno brisanje instrumenata. Oni obuhvaćaju sve dužničke vrijednosne papire koji dostižu svoj datum dospijeća, kao i prijevremene otkupe. Obuhvaćeni su otkupi dionica od strane društva, ako društvo ili ponovno kupuje sve dionice za gotovinu prije promjene svog pravnog oblika ili ponovno kupuje dio svojih dionica za gotovinu i potom ih otkazuje, što dovodi do smanjenja kapitala. Otkupi dionica od strane društva nisu obuhvaćeni ako predstavljaju ulaganja u vlastite dionice (18).

Otkupi se ne smiju iskazati u slučaju kada je došlo samo do prestanka kotiranja na burzi.

(c)   Neto izdanja

Neto izdanja znače saldo svih bruto izdanja minus svi otkupi koji su nastali tijekom izvještajnog razdoblja.

Neotplaćeni iznosi uvrštenih dionica moraju pokrivati tržišnu vrijednost svih uvrštenih dionica rezidentnih subjekata. Neotplaćeni iznosi uvrštenih dionica koje iskazuje država europodručja mogu se stoga povećavati ili smanjivati nakon premještaja uvrštenog subjekta. To također vrijedi i u slučaju preuzimanja ili spajanja odnosno pripajanja, kada se nikakvi instrumenti ne stvaraju i ne izdaju za gotovinu i/ili se ne otkupljuju za gotovinu i nisu otkazani. Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje ili jazovi za dužničke vrijednosne papire i uvrštene dionice u slučaju premještaja subjekta u drugu rezidentnu državu, odgovarajuće nacionalne središnje banke moraju dvostrano usklađivati vrijeme izvješćivanja o takvom događaju.

9.   Vrednovanje

Vrijednost izdanja vrijednosnih papira obuhvaća komponentu cijene i, ako je izdanje nominirano u valuti koja nije izvještajna valuta, komponentu tečaja.

Nacionalne središnje banke moraju iskazati kratkoročne dužničke vrijednosne papire po nominalnoj vrijednosti (19) i o uvrštenim dionicama po tržišnoj vrijednosti. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri mogu biti vrednovani primjenom različitih metoda, ovisno o vrsti kamatne stope, koje dovode do kombiniranog vrednovanja za ukupan iznos. Na primjer, izdanja s fiksnom kamatnom stopom i izdanja s promjenjivom kamatnom stopom obično se vrednuju po nazivnoj vrijednosti, a obveznice bez kupona po nominalnoj vrijednosti. Najčešće je relativni iznos obveznica bez kupona malen, tako da nisu formirane nikakve rezervacije za vrijednost dobivenu s pomoću kombiniranog vrednovanja u popisu oznaka; ukupni iznos dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira iskazuje se prema nazivnoj vrijednosti. Ako je opseg pojave značajan, rabi se vrijednost ‚Z’ za ‚neodređeno’. Općenito, kad god postoji situacija u kojoj se pojavljuje kombinirano vrednovanje, NSB dostavlja pojedinosti na razini atributa u skladu s atributima iz Priloga III.

(a)

Vrednovanje cijene

Stanja i tokovi uvrštenih dionica moraju se priopćavati po tržišnoj vrijednosti.

Izuzeće od iskazivanja stanja i tokova dužničkih vrijednosnih papira po nazivnoj vrijednosti postoji u slučaju obveznica s velikim diskontom i obveznica bez kupona, kod kojih se neotplaćeni iznosi i bruto izdanja iskazuju prema nominalnoj vrijednosti, odnosno po diskontiranoj cijeni u vrijeme izdanja plus obračunata kamata, a otkupi po nazivnoj vrijednosti po dospijeću. Nominalna vrijednost neotplaćenih iznosa obveznica bez kupona izračunava se kao što je niže prikazano.

Formula

gdje je

A

=

nominalna vrijednost = stvarno plaćeni iznos i obračunata kamata

E

=

diskontirana cijena u vrijeme izdanja (iznos plaćen u vrijeme izdavanja)

P

=

nazivna vrijednost (isplaćena na kraju dospijeća)

T

=

vrijeme do dospijeća od datuma izdanja (u danima)

t

=

vrijeme koje je proteklo od datuma izdanja (u danima)

Mogu postojati određene razlike u postupku vrednovanja cijene koji se rabi u različitim državama.

U ovom kontekstu ne primjenjuje se pristup vrednovanju cijena prema ESA 2010, koji zahtijeva iskazivanje tokova za dužničke vrijednosne papire i dionice po transakcijskoj vrijednosti, a stanja po tržišnoj vrijednosti.

Za obveznice s velikim diskontom i obveznice bez kupona, izvještajni NSB mora izračunati obračunate nedospjele kamate ako je to moguće.

(b)

Vrednovanje izvještajne valute i tečaja

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati sve podatke ESB-u iskazane u eurima, uključujući serije povijesnih podataka. Pri preračunavanju vrijednosnih papira koje su izdali domaći rezidenti u drugim valutama (Blok C) (20), u eure, nacionalne središnje banke moraju što je točnije moguće poštivati načela vrednovanja tečaja koja se temelje na ESA 2010 (21), kako su utvrđena u nastavku.

i.

Neotplaćena izdanja moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije po važećem srednjem tržišnom tečaju koji vrijedi na kraju izvještajnog razdoblja, odnosno na kraju poslovanja posljednjeg radnog dana izvještajnog razdoblja.

ii.

Bruto izdanja i otkupi moraju se preračunati u eure/nacionalne nominacije primjenom srednjeg tržišnog tečaja koji vrijedi u trenutku plaćanja. Ako nije moguće utvrditi točan tečaj koji je moguće primijeniti u preračunavanju, može se primjenjivati tečaj koji je najbliži srednjem tržišnom tečaju u trenutku plaćanja.

10.   Konceptualna dosljednost

Statistike izdanja vrijednosnih papira i bilance monetarnih financijskih institucija povezane su u svrhu izdanja prenosivih instrumenata od strane monetarnih financijskih institucija. Obuhvat instrumenata i monetarnih financijskih institucija koje ih izdaju konceptualno je dosljedan, kao i raspoređivanje instrumenata u razrede dospijeća i raščlamba po valuti. Razlike između statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija postoje glede valutnih načela (tj. u odnosu na dužničke vrijednosne papire, nazivna vrijednost za prvo i tržišna vrijednost za drugo). Osim za razlike u vrednovanju i netiranje vlastitih udjela vrijednosnih papira u bilanci monetarnih financijskih institucija za svaku državu, neotplaćeni iznos vrijednosnih papira koje su izdale monetarne financijske institucije, a koji se iskazuje za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovara stavci 11. (‚izdani dužnički vrijednosni papiri’) na strani obveza u bilanci monetarnih financijskih institucija. Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, odgovaraju dužničkim vrijednosnim papirima izdanim s rokom dospijeća do godinu dana. Dugoročni dužnički vrijednosni papiri, kao što je definirano za statistiku izdanja vrijednosnih papira, jednaki su zbroju dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od godine dana i do dvije godine te dužničkih vrijednosnih papira izdanih s rokom dospijeća duljim od dvije godine.

Nacionalne središnje banke moraju preispitivati obuhvat statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija, i navesti sve konceptualne razlike ESB-u. Provode se tri vrste provjera dosljednosti u odnosu na izdanja: (a) nacionalnih središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; (b) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u eurima/nacionalnim nominacijama; i (c) monetarnih financijskih institucija osim središnjih banaka u drugim valutama. Mogu nastati konceptualne razlike između statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija, budući da statistike izdanja vrijednosnih papira i statistike bilance monetarnih financijskih institucija proizlaze iz nacionalnih sustava izvješćivanja koji imaju različite namjene.

11.   Zahtijevani podaci

Statistički podaci se očekuju od svake države za svaku primjenjivu vremensku seriju podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u bez odgode pisanim putem pojašnjenja ako se određena stavka ne primjenjuje u određenoj državi. Nacionalne središnje banke mogu biti privremeno izuzete od izvješćivanja o vremenskim serijama ako odnosna pojava ne postoji. Nacionalne središnje banke moraju također izvješćivati o toj pojavi ili o svim drugim odstupanjima u izvještajnoj shemi opisanoj u Prilogu III. Nadalje, one moraju obavijestiti ESB kada se revizije šalju zajedno s pojašnjenjima o prirodi tih revizija.

Odjeljak 3.: Nacionalna pojašnjenja

Svaki NSB mora podnijeti izvješće u kojemu se opisuju podaci dostavljeni u okviru ovog zahtjeva. Izvješće mora obuhvaćati teme koje su pobliže navedene u nastavku i slijediti predloženu strukturu, što je više moguće. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti dodatne informacije o slučajevima kada podaci iz izvješća nisu usklađeni s ovom Smjernicom ili kada nisu dostavile podatke, kao i razloge za to. Izvješće se ne smije predati kasnije od podataka.

1.   Izvori podataka/sustav prikupljanja podataka: Potrebno je navesti pojedinosti o izvorima podataka korištenih za sastavljanje statistike izdanja vrijednosnih papira: administrativni izvori za državna izdanja, izravno izvješćivanje od strane monetarnih financijskih institucija i drugih institucija, novine i osiguravatelje podataka kao što su Intenational Financial Review itd. Nacionalne središnje banke moraju navesti prikupljaju li se i pohranjuju podaci po pojedinačnom izdanju, kao i njihove kriterije. Nacionalne središnje banke moraju, alternativno, navesti prikupljaju li se podaci i pohranjuju, bez razlike, kao iznosi koje su izdali pojedini izdavatelji tijekom izvještajnog razdoblja, npr. za sustave izravnog prikupljanja podataka. Nacionalne središnje banke moraju dostaviti informacije o kriterijima koji su korišteni u izravnom izvješćivanju kako bi se utvrdile izvještajne jedinice i podatke koje je potrebno dostaviti.

2.   Postupci sastavljanja: U okviru ovog zahtjeva potrebno je kratko opisati metodu koja se primjenjuje za sastavljanje podataka, na primjer agregiranje informacija o pojedinim izdanjima vrijednosnih papira, aranžmani za postojeće vremenske serije te jesu li objavljene ili nisu.

3.   Rezidentnost izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti je li moguće u potpunosti primijeniti definiciju ESA 2010 (i MMF-a) rezidentnosti pri razvrstavanju izdanja. Ako to nije moguće, ili je samo djelomično moguće, nacionalne središnje banke moraju u potpunosti pojasniti kriterije koji su stvarno primijenjeni.

4.   Sektorska raščlamba izdavatelja: Nacionalne središnje banke moraju navesti odstupanja od raspoređivanja izdavatelja prema sektorskoj raščlambi definiranoj u odjeljku 2. točki 2. U pojašnjenjima treba objasniti utvrđena odstupanja i sva siva područja.

5.   Valuta izdanja: Ako nije moguće zasebno utvrditi valutne komponente izdanja, nacionalne središnje banke moraju objasniti odstupanja od pravila. Nadalje, nacionalne središnje banke koje kod svih vrijednosnih papira ne mogu razlikovati između izdanja u lokalnim nominacijama, izdanja u eurima/nacionalnim nominacijama i izdanja u ostalim valutama, moraju opisati gdje su takva izdanja razvrstana i navesti ukupan iznos izdanja koja nisu bila ispravno raspoređena kako bi se ilustrirao opseg poremećaja.

6.   Razvrstavanje izdanja: Nacionalne središnje banke moraju dati sveobuhvatne informacije o vrsti vrijednosnih papira obuhvaćenih nacionalnim podacima, uključujući njihove nacionalne uvjete. Ako je poznato da je obuhvat djelomičan, nacionalne središnje banke moraju objasniti postojeće jazove. Posebno, nacionalne središnje banke moraju dostaviti niže navedene informacije.

—   Plasmani zatvorenom krugu investitora: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li obuhvaćeni u iskazanim podacima.

—   Bankarski akcepti: Ako su prenosivi i uključeni u iskazane podatke za kratkoročne dužničke vrijednosne papire, NSB izvjestitelj mora pojasniti u nacionalnim pojašnjenjima nacionalne postupke za iskazivanje tih instrumenata i njihovu prirodu.

—   Uvrštene dionice: Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li u iskazanim podacima obuhvaćene neuvrštene dionice ili ostali vlasnički udjeli, uz procjenu iznosa neuvrštenih dionica i/ili ostalih vlasničkih udjela za ilustraciju opsega poremećaja. Nacionalne središnje banke moraju navesti u nacionalnim pojašnjenjima poznate jazove u obuhvatu uvrštenih dionica.

7.   Analiza dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira glede vrste instrumenta: Ako zbroj obveznica s fiksnom kamatnom stopom, s promjenjivom kamatnom stopom i obveznica bez kupona ne odgovara ukupnom iznosu dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, nacionalne središnje banke moraju navesti vrstu i iznos dugoročnih vrijednosnih papira za koje nije na raspolaganju takva podjela.

8.   Ročnost izdanja: Ako nije moguće poštivati strogu primjenu definicija kratkoročnih i dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, nacionalne središnje banke moraju navesti gdje iskazani podaci odstupaju.

9.   Otkupi: Nacionalne središnje banke moraju navesti kako dolaze do informacije o otkupima te prikupljaju li se informacije izravnim izvješćivanjem ili se izračunavaju kao preostali iznos.

10.   Vrednovanje cijene: Nacionalne središnje banke moraju navesti pojedinosti u nacionalnim pojašnjenjima o postupku vrednovanja koji se koristi za (a) kratkoročne dužničke vrijednosne papire; (b) dugoročne dužničke vrijednosne papire; (c) diskontirane obveznice; i (d) uvrštene dionice. Potrebno je pojasniti sve razlike u vrednovanju za stanja i tokove.

11.   Učestalost izvješćivanja, pravodobnost i vremenski raspon: Nacionalne središnje banke moraju navesti opseg u kojem su podaci, sastavljeni za ovaj zahtjev, dostavljeni u skladu sa zahtjevima korisnika, odnosno u roku od pet tjedana za mjesečne podatke. Također je potrebno navesti duljinu vremenskih serija dostavljenih podataka. Sve lomove u serijama potrebno je iskazati, na primjer razlike u obuhvatu vrijednosnih papira tijekom vremena.

12.   Revizije: Nacionalne središnje banke moraju dati kratka pojašnjenja za sve revizije i pojasniti razlog za njih i njihov opseg.

13.   Procijenjeni obuhvat po instrumentu koji su izdali domaći rezidenti: Nacionalne središnje banke moraju dati nacionalne procjene obuhvata vrijednosnih papira za svaku kategoriju izdanja domaćih rezidenata, odnosno izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica, u lokalnoj valuti, drugim euro/nacionalnim nominacijama uključujući ECU i u ostalim valutama u skladu sa sljedećom tablicom. U procjenama za ‚obuhvat u %’ potrebno je naznačiti udio vrijednosnih papira obuhvaćenih u svakoj kategoriji instrumenata kao postotak ukupnog izdanja, koji je potrebno iskazati u okviru odgovarajućeg zaglavlja poštujući pravila izvješćivanja. Kratki je opis moguće dati pod ‚primjedbe’. Nacionalne središnje banke moraju također naznačiti sve promjene u obuhvatu zbog pristupanja monetarnoj uniji.

 

Obuhvat u %:

Primjedbe:

Izadanja u eurima/nacionalnim nominacijama

Lokalno apoen

STS

 

 

LTS

 

 

QUS

 

 

Euro/nacionalne nominacije osim lokalne valute uključujući ECU

STS

 

 

LTS

 

 

U ostalim valutama

STS

 

 

LTS

 

 

STS

=

kratkoročni dužnički vrijednosni papiri.

LTS

=

dugoročni dužnički vrijednosni papiri.

QUS

=

uvrštene dionice.

Odjeljak 4.: Zahtjevi za Banku za međunarodne namire

Izvještajni zahtjevi BIS-a slijede ista načela kao izvještajni zahtjevi za nacionalne središnje banke navedene u odjeljcima 1.–3., osim sljedećeg:

Tablica 4.

Blok B izvještajni obrazac za BIS

 

REZIDENTNI IZDAVATELJI IZ OSTATKA SVIJETA/NOMINACIJE U EURU/NACIONALNE NOMINACIJE

Neotplaćeni iznosi

Bruto izdanja

Otkupi

 

B1

B2

B3

9.   KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S577

S642

S707

NSB

S578

S643

S708

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S579

S644

S709

Ostali financijski posrednici

S580

S645

S710

Od čega FVC

S581

S646

S711

Pomoćne financijske institucije

S582

S647

S712

Vlastite financijske institucije

S583

S648

S713

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S584

S649

S714

Nefinancijska društva

S585

S650

S715

Središnja država

S586

S651

S716

Regionalna i lokalna država

S587

S652

S717

Fondovi socijalne sigurnosti

S588

S653

S718

Međunarodne organizacije

S589

S654

S719

 

 

 

 

10.   DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Ukupno

S590

S655

S720

NSB

S591

S656

S721

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S592

S657

S722

Ostali financijski posrednici

S593

S658

S723

Od čega FVC

S594

S659

S724

Pomoćne financijske institucije

S595

S660

S725

Vlastite financijske institucije

S596

S661

S726

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S597

S662

S727

Nefinancijska društva

S598

S663

S728

Središnja država

S599

S664

S729

Regionalna i lokalna država

S600

S665

S730

Fondovi socijalne sigurnosti

S601

S666

S731

Međunarodne organizacije

S602

S667

S732

 

 

 

 

10.1.   od toga izdanja s fiksnom kamatnom stopom:

Ukupno

S603

S668

S733

NSB

S604

S669

S734

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S605

S670

S735

Ostali financijski posrednici

S606

S671

S736

Od čega FVC

S607

S672

S737

Pomoćne financijske institucije

S608

S673

S738

Vlastite financijske institucije

S609

S674

S739

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S610

S675

S740

Nefinancijska društva

S611

S676

S741

Središnja država

S612

S677

S742

Regionalna i lokalna država

S613

S678

S743

Fondovi socijalne sigurnosti

S614

S679

S744

Međunarodne organizacije

S615

S680

S745

 

 

 

 

10.2.   od toga izdanja s promjenjivom kamatnom stopom:

Ukupno

S616

S681

S746

NSB

S617

S682

S747

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S618

S683

S748

Ostali financijski posrednici

S619

S684

S749

Od čega FVC

S620

S685

S750

Pomoćne financijske institucije

S621

S686

S751

Vlastite financijske institucije

S622

S687

S752

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S623

S688

S753

Nefinancijska društva

S624

S689

S754

Središnja država

S625

S690

S755

Regionalna i lokalna država

S626

S691

S756

Fondovi socijalne sigurnosti

S627

S692

S757

Međunarodne organizacije

S628

S693

S758

 

 

 

 

10.3.   od toga obveznice bez kupona:

Ukupno

S629

S694

S759

NSB

S630

S695

S760

Monetarne financijske institucije osim središnjih banaka

S631

S696

S761

Ostali financijski posrednici

S632

S697

S762

Od čega FVC

S633

S698

S763

Pomoćne financijske institucije

S634

S699

S764

Vlastite financijske institucije

S635

S700

S765

Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

S636

S701

S766

Nefinancijska društva

S637

S702

S767

Središnja država

S638

S703

S768

Regionalna i lokalna država

S639

S704

S769

Fondovi socijalne sigurnosti

S640

S705

S770

Međunarodne organizacije

S641

S706

S771

 

 

 

 

Ročnost izdanja

S obzirom na ročnost, BIS smatra sve komercijalne zapise u eurima (ECP) i ostale zapise u eurima povučene po kratkoročnom programu kratkoročnim instrumentima, a sve instrumente koji su izdani prema dugoročnoj dokumentaciji smatra dugoročnim instrumentima bez obzira na njihovo prvobitno dospijeće.

Sektorska raščlamba izdavatelja

BIS slijedi raspoređivanje između sektorske raščlambe izdavatelja raspoložive u bazi podataka BIS-a i one koja se zahtijeva u izvještajnim obrascima, kao što je prikazano u tablici dolje.

Sektorska raščlamba u bazi podataka BIS-a

 

Razvrstavanje u izvještajnim obrascima

Središnja banka

NSB i ESB

Poslovne banke

Monetarne financijske institucije

OFP

Ostali financijski posrednici

Središnja država

Središnja država

Ostala država

Državne agencije

Regionalna i lokalna država

Društva

Nefinancijska društva

Međunarodne institucije

Međunarodne institucije (ostatak svijeta)

Razvrstavanje izdanja

Sljedeći instrumenti sadržani u bazi podataka BIS-a razvrstavaju se kao dužnički vrijednosni papiri u statistici izdanih vrijednosnih papira:

certifikati o depozitu,

komercijalni zapisi,

blagajnički zapisi,

obveznice,

komercijalni zapisi u eurima,

srednjoročni zapisi,

ostali kratkoročni zapisi.

Vrednovanje

Prema važećim BIS-ovim pravilima vrednovanja dužnički vrijednosni papiri vrednuju se po nominalnoj vrijednosti, a uvrštene dionice po cijeni pri izdanju.

BIS izvješćuje ESB o svim izdanjima rezidenata iz ostatka svijeta u eurima/nacionalnim nominacijama (Blok B) u američkim dolarima, primjenom tečaja na kraju razdoblja za neotplaćene iznose te prosječnog tečaja za razdoblje za izdanja i otkupe. ESB preračunava sve podatke u eure pomoću istih načela koja je prvobitno primijenio BIS. Za razdoblja prije 1. siječnja 1999. potrebno je primjenjivati kao zamjenu tečaj između ECU-a i američkog dolara.”


(1)  Ako se izvjestitelji susretnu s metodološkim pitanjem koje nije izričito obuhvaćen ovom Smjernicom, trebali bi primijeniti revidirani Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (‚ESA 2010’) utvrđen u Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj Uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(2)  ‚Ostale valute’ odnosi se na sve druge valute, uključujući nacionalne valute država članica izvan europodručja.

(3)  Dužnički vrijednosni papiri osim dionica odnosi se na ‚vrijednosni papiri osim dionica, isključujući izvedene financijske instrumente’.

(4)  Neto izdanja se zahtijevaju samo ako nacionalne središnje banke ne mogu prenijeti bruto izdanja ili otkupe.

(5)  Uvrštene dionice odnosi se na ‚uvrštene dionice isključujući dionice/udjele investicijskih fondova i novčanih fondova’.

(6)  Vidjeti stavak 2.07. ESA 2010.

(7)  U praksi mirovinski fondovi ne izdaju dužničke vrijednosne papire.

(8)  Vidjeti stavke 2.17. i 2.20. ESA 2010.

(9)  Vidjeti stavak 5.102. ESA 2010.

(10)  Kategorija F.3 ESA 2010.

(11)  Kategorija F.511 ESA 2010.

(12)  Kategorija F.512 ESA 2010.

(13)  Kategorija F.519 ESA 2010.

(14)  Blok A za nacionalne središnje banke i Blok B za BIS.

(15)  Nije definirano kao financijska transakcija, vidjeti stavke 5.158 i 6.59 ESA 2010 i odjeljak 5 pod (b) ovog dijela.

(16)  Transakcije na sekundarnom tržištu koje uključuju promjenu imatelja nisu obuhvaćene ovom statistikom.

(17)  Smatraju se kao dvije financijske transakcije; vidjeti stavke 5.96 i 6.25 ESA 2010 i odjeljak 5. pod (a) ii. ovog dijela.

(18)  Transakcije na sekundarnom tržištu koje uključuju promjenu imatelja nisu obuhvaćene ovom statistikom.

(19)  Za iscrpnije definicije ‚nazivne vrijednosti’, ‚tržišne vrijednosti’ i ‚nominalne vrijednosti’ vidjeti stavke 5.90, 7.38 i 7.39 ESA 2010.

(20)  Od 1. siječnja 1999. za vrijednosne papire koje su izdali domaći rezidenti u eurima (dio Bloka A) ne zahtijeva se vrednovanje tečaja, a vrijednosni papiri koje su izdali domaći rezidenti u eurima/nacionalnim nominacijama (preostali dio Bloka A) konvertiraju se u eure primjenom neopozivih stopa konverzije od 31. prosinca 1998.

(21)  Vidjeti stavak 6.64. ESA 2010.


Vrh